Muze

Muze u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti. Ima ih devet, a vođa im je bio Apolon. Vjerovalo se da Muze nadahnjuju slikare, glazbenike i pjesnike, a riječ muza rabi se u prenesenom značenju za onoga tko nadahnjuje umjetnika.
Prema Heziodovoj Teogoniji, Muze su kćeri Zeusa, kralja bogova, i Mnemozine, boginje pamćenja. Alkmen i Mimnermo govore da su Muze kćeri Urana i Geje. Pauzanije tvrdi da su postojala dva naraštaja Muza - prve su Muze kćeri Urana i Geje, a druge su kćeri Zeusa i Mnemozine. Još je postojalo jedno vjerovanje da su Harmonijine kćeri, no to je u kontradikciji s mitom u kojem plešu na Harmonijinu vjenčanju s Kadmejom.
Bile su vodene nimfe, povezane s helikonskim i pirenskim izvorom, znane i kao Pieride. Rimljani su imali nešto slično u nimfama Kamenama (izvor Camenae). Posebno su ih štovali u Beotiji, kod Helikona, u Delfima i na Parnasu, gdje je Apolon postao poznat kao vođa muza.

Muze su se ponekad nazivale Aganipidama jer su se vezale uz izvor Aganipe. Još su dva izvora - Hipokren i Piren - bila važna za Muze. Još jedan naziv za Muze bio je Korikide ili korikijske nimfe prema Korikijskoj špilji na Parnasu.

Prema Pauzaniju, postojale su tri izvorne Muze - Aoida (grč. Αοιδη = "pjesma", "glas"), Meleta (grč. Μελετη = "vježba", "prilika") i Mnema (grč. Μνήμη = "sjećanje"), tzv. starije Muze. U Delfima su štovane kao Neta, Mesi i Hipata, što su ujedno i imena triju žica lire. Poslije je pridružena i četvrta Muza - Arha (Άρχή, Arche).

Muze su sudile na natjecanju između Apolona i Marsije. Pokopale su Orfejovo tijelo, Kaliopina sina i nećaka ostalih osam Muza. Oslijepile su Tamirisa zbog drskosti kad ih je izazvao na nadmetanje.

Muze sjede blizu Zeusova trona te pjevaju o njegovoj moći, povijesti svijeta i herojima.

Devet kanonskih muza:
EUTERPA: Zaštitnica glazbe, lirike. Atribut joj je dvocijevna frula ili flauta.
Euterpi neki pripisuju izum aulosa (frule), premda većina mitografa govori da je aulos Marsijino djelo. Rijeka Strimon oplodila ju je i rodila je sina Reza (Rhesus) kojeg je poslije, prema Homerovoj Ilijadi ubio Diomed u Trojanskom ratu.


KALIOPA: Zaštitnica epskog pjesništva i govorništva. Atributi su joj voštana pločica i pisaljka ili pak svitak papira.Imala je dva sina - Orfeja i Linusa s Apolonom ili tračkim kraljem Eagrom. Bila je najstarija i najmudrija od Muza. Bila je sudac u raspravi između Adonisa te Afrodite i Perzefone, davši svakoj da provede jednaku količinu vremena s njime.
Ahileja je pak naučila da pjevajući razveseli svoje prijatelje.


KLIO: Zaštitnica povijesti i junačkog pjesništva. Atributi su joj svitak papirusa i lovorov vijenac.
Klio je imala sina Hijacinta s Pirom, kraljem Makedonije. Prema nekim izvorima, bila je i Himenova majka.



ERATO: Zaštitnica ljubavnog i himničkog pjesništva. Atribut joj je lira ili pak kitara.
Na glavi bi često imala vijenac od ruža. Prikazivali su je i dvije golubice koje su jele sjemenke na tlu. Često je prikazivana i kako drži zlatnu strijelu da bi podsjetila na eros, osjećaj koji sve nadahnjuje i ljubav koju šiti. Zbog toga ju je često pratio Eros.
Erato je imala jednog sina, Azana, čiji je otac bio Arkad, Kalistin sin.
Legenda govori da je izumila lirske pjesme - himne - bogovima, stoga je postala zaštitnicom takve lirike. Onima koji bi je slijedili podarila bi ljubav, a posebno je bila sklona ljubavnim pjesnicima.

MELOPENA: Zaštitnica tragedije. Atributi su joj tragična maska, koturni, bršljanov vijenac.Bila je prikazivana i s nožem (često krvavim) ili palicom ili žezlom u jednoj ruci, a maskom u drugoj (ili pak s tragičnom maskom na licu). Na glavi nosi čempresovu krunu ili bršljanov vijenac.


POLIHIMINIJA , Zeusova i Mnemozinina kći. Zaštitnica je svetih pjesama i himana te retorike, a također i agrikulture, geometrije i pantomime.
Prikazivana je kao ozbiljna i zamišljena žena koja drži prst pored usta, odjevena u dug plašt i veo, a lakat joj počiva na stupu. Donosila je slavu piscima dobrih djela.


TERPSIHORA: Zaštitnica plesa. Atributi su joj lira, cimbali, lovorov vijenac.
Zeusova i Mnemozinina kći. Zaštitnica je plesa i glazbe te korske lirike. Katkad se smatra s riječnim bogom Ahelojem majkom Sirena ili Linusovom majkom, zajedno s Apolonom.

TALIJA: Zeusova i Mnemozinina kći. Zaštitnica je komedije i bukolike. Bila je smatrana i boginjom glazbe, plesa i pjesme.
Atributi su joj komična maska, pastirski štap ili bršljanov vijenac.

URANIJA:Zeusova i Mnemozinina kći. Zaštitnica je astronomije i astrologije.
Uranija je prikazivana kako drži globus u jednoj, a štap u drugoj ruci. Mogla je proricati budućnost prema smještaju zvijezda.

Odjevena je u plašt protkan zvijezdama, a svoje oči i pažnju usmjerava nebesima. Zaštitnica je filozofa i onih koji se brinu o raju.