Grčku je mitologiju stvarao narod u nastojanjima da objasni zakonitosti života i prirode pa su zato grčki mitovi nadahnuti ljepotom i svježinom pripovijedanja. To su mitovi koji se odlikuju raznolikošću motiva i velikom pjesničkom ljepotom, zadržavajući uglavnom onaj oblik u kojem se javljaju kod Homera i Hesioda. Uz olimpske, podzemne i morske bogove te uz mnoga niža božanstva u njima nastupaju i heroji koji su po ocu ili majci božanskog porijekla. Bogovi su antropomorfizirani, ali ne stare i besmrtni su, te njihov položaj postaje vrijedan strahopoštovanja navodeći čovjeka da osjeti strah, sram ili pak poštovanje. Ljudi su komunicirali s Bogovima direktno ili posredno, budući da su Bogovi imali moć (daimon) da osim ljudskog poprime i neki drugi oblik ili obilježje, ili je pak komunikacija uspostavljena putem sna. Često su se promatrale ptice u letu, grmljavina, zvijezde padalice ili druge prirodne pojave kao znakovi božijeg obraćanja ljudima. Bogovima su prinošene žrtve, pokloni, te izricane molitve kako bi se stekla njihova naklonost. Ljudima se ponekad i ugađa, ali im se ne dopušta izbjegavanje smrti, kao njihove konačne sudbine.
Olimpski bogovi:
Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, bog groma, munje i oluje.
Afrodita - božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
Apolon, Feb - bog je medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije te muške ljepote.
Ares - bog rata i bojne vreve; simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage.
Artemida - božica je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda.
Atena - božica je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
Demetra - božica zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita.
Dioniz - bog plodnosti zemlje, bog vegetacije, vina, žena.
Had - bog podzemnog svijeta.
Heba - božica mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu.
Hefest - bog kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre.
Helije - bog Sunca.
Hera - vrhovna je starogrčka božica, Zeusova žena i sestra; božica braka.
Hermes - glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca.
Perzefona - Demetrina kći, Hadova žena.
Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa.
Ostala božanstva:
Adonis - bog žita, smrti i ponovnog rođenja.
Asklepije - bog liječništva.
Eol - bog vjetra.
Eros - bog ljubavi.
Erinije - boginje osvete i prokletstva.
Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog i junak.
Hestija - božica je srca, ognjišta i doma.
Leta - božica ratara i stočara.
Mojre - božice životne sudbine.
Morfej - bog sna.
Muze - Zeusove i Mnemozinine kćeri, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
Euterpa - zaštitnica glazbe i lirske poezije
Erato - zaštitnica ljubavnog i himničkog pjesništva
Kaliopa - zaštitnica epske poezije i govorništva
Klio - zaštitnica povijesti i junačkog pjesništva
Melpomena - zaštitnica tragedije
Polihimnija - zaštitnica svete pjesme i himni, a također i agrikulture i pantomime
Talija - zaštitnica komedije i bukolike
Terpsihora - zaštitnica korske lirike i plesa
Uranija - zaštitnica astronomije.
Nimfe - snage prirode utjelovljene u polubožanskim mladim ženama.
Pan - bog šuma, njiva, zaštitnik stada i pastira.
Tanatos - bog smrti.
mitološka stvorenja:
Arg
Argo
EhidnaEnkelad
Giganti
Gorgone
Haribda
Harpija
Himera
Hiron
Kentaur
Kerber
Kiklop
Lernejska Hidra
Mantikora
Meduza
Minotaur
Nemejski lav
Pegaz
Satiri
Skila
Junaci:
Ahilej
Eneja
Hektor
Heraklo
Jazon
Odisej
Perzej
Tezej
Nema komentara:
Objavi komentar